NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA U VEZI SA LEGITIMNIM INTERESOM

❄ Da li lice ima pravo da se usprotivi obradi zasnovanoj na legitimnom interesu?

Ukoliko se obrada ličnih podataka vrši u skladu sa članom 8. stav (1) tačka f) Zakona o zaštiti ličnih podataka, nosilac ličnih podataka ima pravo da u svakom trenutku kontroloru podataka podnese prigovor na obradu njegovih podataka, u skladu sa članom 23. Zakona.

Podnošenje prigovora ima za posljedicu to da je kontrolor podataka dužan da prekine sa obradom podataka o licu koje je podnijelo prigovor, osim ako je predočio da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji pretežu nad interesima, pravima ili slobodama nosioca podataka ili su u vezi sa postavljanjem, ostvarivanjem ili odbranom pravnog zahtjeva.

Ukoliko kontrolor podataka odbije prigovor, dužan je da, u skladu sa Zakonom, o razlozima odbijanja, kao i o pravu na podnošenje prigovora Agenciji, odnosno tužbe sudu, obavijesti podnosioca prigovora.

Navedeno nameće dodatan oprez kontrolorima podataka, i govori u prilog tome da oni ne bi trebalo olako da se opredjeljuju za ovaj pravni osnov obrade ličnih podataka.

Zakon u članu 8. stav (1) Zakona propisuje je da se stav (1) tačka f) tog člana ne primjenjuje na obradu koju vrši javni organ u okviru svojih poslova.

Dakle, zakonodavac je isključio mogućnost primjene legitimnog interesa kao pravnog osnova za obradu ličnih podataka od strane javnih organa  u slučaju kada se obrada vrši za obavljanje zakonom propisanih nadležnosti.

Zakon ne isključuje tu mogućnost. Međutim, subjektima koji namjeravaju da ovaj pravni osnov koriste za obradu ličnih podataka nameće se dodatan oprez i pažnja kako bi se osiguralo da je cilj koji se želi postići dopušten, da je namjeravana obrada neophodna za postizanje cilja i da su interesi i prava djece zaštićeni, posebno imajući u vidu osjetljivost ove kategorije lica, kao i posljedice koje obrada podataka o njima može da prouzrokuje.

                 ❄ Da li se legitimni interes može koristiti kao pravni osnov za obradu posebnih kategorija ličnih podataka iz člana 11. Zakona?

Zakonom nije apsolutno isključena mogućnost primjene legitimnog interesa u slučaju obrade posebnih kategorija ličnih podataka iz člana 11. Zakona. To je obrada kojom se otkriva: rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uvjerenje ili pripadnost sindikatu, genetski podaci, biometrijski podaci u cilju jedinstvene identifikacije lica, podaci o zdravlju, podaci o polnom životu ili seksualnoj orijentaciji  lica.

S obzirom na to da je obrada posebnih kategorija ličnih podataka načelno zabranjena Zakonom i dopuštena samo kao izuzetak do koga može doći u slučajevima koji su taksativno navedeni u članu 11. stav (2) Zakona, kontrolor podataka koji namjerava da obradu posebnih kategorija ličnih podataka vrši na osnovu legitimnog interesa, ima obavezu i da dokaže da se u konkretnoj situaciji radi o odgovarajućem slučaju iz člana 11. stav (2) Zakona.

Ipak, osjetljiva priroda posebnih kategorija ličnih podataka i Zakonsko opredjeljenje da se osigura visok nivo njihove zaštite, podrazumijevaju veći rizik po interese, prava i slobode nosilaca podataka, te se može očekivati i da će rezultat procjene pretežnosti interesa češće biti u korist interesa nosilaca podataka čije zdravstvene, genetske, sindikalne i dr. podatke iz člana 11. Zakona kontrolor podataka želi da obrađuje.

S druge strane, kada je u pitanju obrada posebnih kategorija ličnih podataka u velikom obimu, kontrolor podataka mora imati u vidu obavezu da, prije početka obrade, izvrši procjenu uticaja predviđenih radnji obrade na zaštitu ličnih podataka, utvrđenu članom 37. Zakona.

               ❄ Da li poslodavac, na osnovu legitimnog interesa, može od lica sa kojim namjerava da zaključi ugovor o radu, ili da ga na drugi način radno angažuje, tražiti izvod iz krivične evidencije, odnosno uvjerenje da to lice nije osuđivano ii da se protiv njega ne vodi krivični postupak?

U skladu sa članom 12. stav (1) Zakona, obrada ličnih podataka, koji se odnose na krivične presude i  krivična djela i povezane mjere sigurnosti može se vršiti samo pod nadzorom javnog organa ili, ako je obrada pripisana posebnim zakonom, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih  mjera za prava i slobode nosilaca podataka.

Obrada ličnih podataka u oblasti rada i zapošljavanja, predstavlja jedan od posebnih slučajeva obrade, pa je tako u članu 55. stav (1) Zakona propisano da se na obradu u tim oblastima primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje rad i zapošljavanje i kolektivni ugovori, uz primjenu odredaba tog zakona.

Saglasno navedenim odredbama Zakona, poslodavac, kao kontrolor podataka, u svrhu zaključenja ugovora o radu, odnosno u svrhu radnog angažovanja određenog lica, može prikupljati i dalje obrađivati samo one podatke koji se odnose na to lice čija obrada predstavlja obavezu ili ovlaštenje poslodavca predviđeno zakonom kojim se uređuje rad, odnosno zapošljavanje.

Ovo znači da, od šest mogućih pravnih osnova za obradu ličnih podataka, koji su predviđeni članom 8. stav (1) Zakona, poslodavac, u svrhu zaključenja ugovora o radu, odnosno u svrhu radnog angažovanja određenog lica, može vršiti obradu koja je neophodna u cilju poštovanja pravnih obaveza kontrolora podataka, u smislu tačke c), ili obradu koja je neophodna u cilju izvršenja zakonom propisanih ovlaštenja kontrolora podataka, u smislu tačke e) istog člana Zakona.

Shodno tome, poslodavac ne bi trebalo da koristi legitimni interes kontrolora podataka ili treće strane, u smislu člana 8. stav (1) tačka f) Zakona, za obradu ličnih podataka u svrhu zaključenja ugovora o radu, odnosno u svrhu radnog angažmana određenog lica - nosioca podataka.

Obrazac akta o procjeni legitimnog interesa, koju kontrolori podataka mogu koristiti, može se preuzeti ovdje.