OBRADA LIČNIH PODATAKA PUTEM VIDEONADZORA

OBRADA LIČNIH PODATAKA PUTEM VIDEONADZORA

(član 57.)

❄ Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka, obrada ličnih podataka u vidu praćenja određenog prostora putem videonadzora dopuštena je samo ako je to nužno za zaštitu lica i imovine i ako ne preovladaju interesi nosioca podataka

❄ Znači, dva uslova su neophodna da bi video-nadzor bio uspostavljen:

- nužnost za zaštitu lica i imovine

- ukoliko ne preovladaju interesi nosioca podataka

❄ Nužnost uvođenja videonadzora se zasniva na procjeni legitimnog interesa kontrolora podataka, u kojem slučaju je potrebno provesti test legitimnog interesa. Nakon provođenja testa legitimnog interesa, kontrolor podataka je dužan donijeti odluku o video-nadzoru, koja treba sadržavati pravila obrade s ciljem zaštite prava na privatnost i lični život nosioca podataka, a to su:  koji je prostor pod video nadzorom, svrha video-nadzora, broj kamera i sa opisom prostora koja svaka od kamera snima, rok čuvanja snimaka, vrste podataka koji se obrađuju (datum i vrijeme nastanka snimaka i fotografija lica), način izuzimanja snimaka od strane ovlaštenih organa i način ostvarivanja prava nosioca podataka.

❄ Ukoliko je videonadzor propisan zakonom, koji sadrži pravila u vezi sa privatnošću i zaštite podataka, donošenje posebne odluke o video-nadzoru nije potrebno.

❄ Kod videonadzora u stambenim zgradama suvlasnici stambene zgrade predstavljaju kontrolore podataka u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka, dok privredni subjekt sa kojim je potpisan ugovor o ugradnji sistema video-nadzora predstavlja obrađivača. Taj ugovor mora sadržavati sve podatke iz člana 32. stav (3) Zakona o zaštiti ličnih podataka. U tom smislu, takođe, je važno naglasiti kako je za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna saglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada, te zajedničke prostorije u stambenoj zgradi.

❄ Kontinuirano praćenje javnih površina, kao što su sportski objekti, zabavni centri, tržni centri, parkirališta ili vozila javnog prevoza, dopušteno je isključivo s ciljem zaštite života, zdravlja i slobode lica, te imovine.

Dakle, fizičke lica ne smiju kontinuirano pratiti/snimati javnu površinu (npr. putem fiksnih kamera).

Kontrolor podataka ili obrađivač dužan je kod sistema videonadzora javno dostupnih objekata uspostaviti sistem bilježenja zapisa o upotrebi sistema i čuvati ih najmanje 12 mjeseci, u cilju utvrđivanja kada je određeno lice izvršilo uvid u sistem videonadzora.


❄ Praćenje javnih površina putem videonadzora u svrhe sprječavanja, istrage i otkrivanja krivičnih djela ili gonjenja počinilaca krivičnih djela, izvršenje krivičnih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprječavanje, može se vršiti samo ako je to propisano posebnim zakonom.

 

❄ Kontrolor podataka ili obrađivač dužan je istaći oznaku da je prostor pod videonadzorom, koja treba  biti vidljiva prilikom ulaska u vidokrug snimanja i sadržavati sljedeće informacije:

  • da je prostor pod video-nadzorom
  • o identitetu kontrolora podataka ili obrađivača
  • kontakt podatke putem kojih se mogu ostvariti prava nosioca podataka.