U današnjem svijetu globalizacije, gdje informacije ne poznaju granice, potrebno je osigurati zaštitu ličnih podataka podržavajući slobodan pristup informacijama i tako pronaći balans između sigurnosti i privatnosti. Zaštita ličnih podataka neophodna je za razvoj i održivost svakog demokratskog društva i služi kao dodatna garancija za efikasno ostvarivanje ostalih osnovnih prava i sloboda.
Trud koji se ulaže u modernizaciju i jačanje različitih zakonskih okvira, ne samo u Evropskoj Uniji već i u Vijeću Evrope, kao i drugim organizacijama, reflektira se na obavezu Agencije u pogledu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim i svjetskim standardima i normama. U obliku aktivnog člana ili posmatrača, Agencija učestvuje u međunarodnoj suradnji u vidu međunarodnih sastanaka, konferencija i radionica.
Vijeće Evrope
Najstarija i najznačajnija regionalna organizacija u Evropi prema broju država članica i polju djelovanja. Danas broji 47 članica i pokriva oblasti kao što su: ljudska prava i dostojanstvo (naročito dječija prava, sprječavanje seksualne eksploatacije djece i fizičkog kažnjavanja, te rodna ravnopravnost i borba protiv trgovine ljudima), manjinska prava (nacionalne manjine, Romi, LGBT i lica sa invaliditetom), vladavina zakona (borba protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, te zaštita ličnih podataka), demokratizacija društva, Internet i mediji (uključujući i borbu protiv kompjuterskog kriminala), bioetika, kultura, obrazovanje i sport.
Najvećim dostignućem Vijeća Evrope smatra se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950/1953), te uspostavljanje Evropskog suda za ljudska prava (1959/1998). Organi Vijeća Evrope su: Odbor ministara, Parlamentarna skupština, Evropski sud za ljudska prava, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Evrope, te komesar za ljudska prava i Glavni Sekretarijat Vijeća Evrope. Sjedište Vijeća Evrope je u Strazburu. Bosna i Hercegovina je članica Vijeća Evrope od 2002.
Savjetodavni komitet Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka
Članom 20. Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka (ETS 108) predviđeno je formiranje organa koji će se baviti zaštitom ličnih podataka i praćenjem provođenja Konvencije pod okriljem Vijeća Evrope.
Ovaj organ nazvan je Savjetodavni komitet Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka (T-PD). Komitet se sastaje jednom godišnje u plenarnom zasjedanju svih članica.
Bosna i Hercegovina je članica Savjetodavnog komiteta Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka.
Izvršni organ, Biro Savjetodavnog komiteta Konvencije za zaštitu pojedinaca u pogleedu automatske obrade ličnih podataka (T-PD-BUR), koje čine izabrani predstavnici, sastaje se prema potrebi, a najmanje tri puta godišnje. U radu mu pomaže Sekretarijat.
Međunarodna konferencija organa za zaštitu podataka i privatnosti
Međunarodna konferencija okuplja predstavnike evropskih država i organa za zaštitu podataka, ali i predstavnike Kanade, Latinske Amerike, Australije, Novog Zelanda, Hong Konga, Japana, Maroka i još nekih država Azijsko-pacifičkog regiona.
Konferencija je podijeljena u dva dijela: otvoreno i zatvoreno zasjedanje. Na otvorenom zasjedanju, osim predstavnika domaćih organa za zaštitu podataka, učešće mogu uzeti pravni stručnjaci, predstavnici univerziteta, kompanija ili stručna lica iz oblasti medija, telekomunikacija, marketinga i nevladinog sektora, odnosno, svako zainteresirano lice koje se registrira za učešće.
Zatvorene sjednice rezervirane su isključivo za državne organe za zaštitu podataka i privatnosti koje mogu imati svojstvo člana ili posmatrača. Osnovna razlika je u pogledu ovlaštenja za glasanje. Posmatrači učestvuju u radu, ali ne i u glasanju.
Na 33. Međunarodnoj konferenciji povjerenika za zaštitu podataka i privatnosti održanoj 2. i 3. novembra 2011. u Meksiko Sitiju, Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove Konferencije.
Proljetna konferencija evropskih organa za zaštitu podataka
Proljetna konferencija evropskih organa za zaštitu podataka je stalna i najveća konferencija evropskih organa za zaštitu podataka koja se održava na godišnjem nivou od 1991.
Ulogu Sekretarijata konferencije ima državni organ za zaštitu podataka zemlje iz koje je izabran predsjedavajući Konferencije.
Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica Proljetne konferencije evropskih organa za zaštitu podataka na Proljetnoj konferenciji održanoj 3. i 4. maja 2012. u Luksemburgu.
Konferencija organa za zaštitu ličnih podataka zemalja Centralne i Istočne
Evrope (CEEDPA)
Na prijedlog Poljske, zemlje Centralne i Istočne Europe, suočene sa izazovima pristupanja Evropskoj zajednici, od 1991. organiziraju redovne godišnje sastanke predstavnika državnih organa za zaštitu ličnih podataka. To je međunarodni forum koji omogućuje organima za zaštitu podataka zemalja Centralne i Istočne Evrope da razmijene svoja jedinstvena iskustva u polju zaštite podataka. Sastanci su imali zadatak da pomognu u stvaranju osnova za zaštitu podataka u domaćim zakonodavstvima, reguliranju statusa organa koji su se time bavili i njihovim ovlaštenjima. Nakon što su postale članice Unije, navedene zemlje nastavile su sa radom na usaglašavanju standarda iz oblasti zaštite ličnih podataka i pružanju pomoći zemljama u svom okruženju koje su se našle pred izazovima ispunjavanja uslova za članstvo.
Na 14. Konferenciji CEEDPA-e, održanoj od 20. do 22. maja 2012. u Kijevu (Ukrajina), Bosna i Hercegovina se pridružila kao članica ovom forumu saradnje.
Međunarodna organizacija kriminalističke policije
INTERPOL predstavlja najveću međunarodnu organizaciju kriminalističke policije, a čine je predstavnici 188 zemalja. U slučaju kada ne postoji diplomatska saradnja među državama, policijska saradnja odvija se preko INTERPOL-a, u skladu sa postojećim nacionalnim zakonodavstvom i duhom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Na čelu Interpola nalazi se Predsjednik koji sarađuje sa Sekretarom u određivanju pravca djelovanja Organizacije. Generalni sekretar INTERPOL-a je Ronald K. Noble. Dva osnovna organa su:
- Generalna skupština, i
- Izvršni komitet, od trinaest članova koji pokrivaju četiri geografska regiona i koje bira Skupština.
BiH ostvaruje direktnu saradnju sa INTERPOLOM, EUROPOLOM i SELEC centrom. INTERPOL ima sedam regionalnih centara širom svijeta i svoje predstavništvo u Evropskoj uniji, dok svaka zemlja članica ima državni centralni nivo. Bosna i Hercegovina je članica INTERPOL-a od 04.11.1992.
EUROPOL (Evropska policijska kancelarija)
Evropska policija (EUROPOL) osnovana je 1992. s ciljem sprječavanja i borbe protiv organizovanog međunarodnog kriminala i terorizma unutar Evropske Unije. Sjedište agencije nalazi se u Hagu. Zadatak je pružanje podrške nacionalnim policijskim organima putem prikupljanja, analize i podjele informacija, kao i koordinacija operacija. Osim toga, zaposleni u EUROPOLU su članovi zajedničkih istražnih timova.
Operativni sporazumi sa zemljama koje nisu članice EU potpisani su sa: Australijom, Kanadom, Hrvatskom, Islandom, Norveškom, Švajcarskom i SAD.
Strateški sporazumi sa zemljama koje nisu članice EU potpisani su sa: Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kolumbijom, Makedonijom, Moldavijom, Rusijom, Srbijom, Turskom i Ukrajinom. Na ovaj način nastojalo se da se proširi teritorija pod direktnim nadzorom EUROPOL-a nevezano za svojstvo člana EU.
BiH je potpisala Strateški sporazum o saradnji s Europol-om 26. januara 2007. u Hagu. Ovim Sporazumom unaprjeđuje se saradnja između Bosne i Hercegovine i zemalja članica Evropske unije, putem Europol-a, u sprječavanju, otkrivanju, suzbijanju i istraživanju teških oblika međunarodnog kriminala. Ovim sporazumom se, takođe, regulišu i pitanja borbe protiv teških oblika međunarodnog kriminala, posebno kroz razmjenu informacija i redovne kontakte Europol-a i Bosne i Hercegovine na svim potrebnim nivoima, te razmjene stručnih znanja, opštih situacionih izvještaja, rezultata strateških analiza, saznanja u policijskim uviđajima i metodama sprečavanja kriminala i dr.
Radionice upravljanja slučajem
Radionice upravljanja slučajevima organizuju se dva puta godišnje radi obučavanja zaposlenih u nacionalnim organima za zaštitu podataka i razmjenu iskustava. Pravo učešća imaju organi država koje učestvuju u radu Proljetne konferencije. Nacionalni organ zemlje koja se prijavi za domaćina radionice obavlja poslove sekretarijata do preuzimanja uloge domaćina od strane neke sledeće države.
25. Radionica upravljanja slučajem održaće se 2. i 3. oktobra u Sarajevu, a domaćin Radionice je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Domaćin 25. Radionice upravljanja slučajem koja će se održati 2. i 3. oktobra u Sarajevu je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini 2011. potpisala je Memorandum o saradnji sa Državnom službom Ukrajine za zaštitu ličnih podataka.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini 2013. potpisala je Memorandum o saradnji sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore.