Na 1262. sastanku Odbora ministara Vijeća Europe, održanog 06. jula 2016. Zamjenici ministara složili su se na zahtjev Cape Verde da pristupi Konvenciji za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka (ETS br. 108).

Cape Verde je šesta zemlja koja nije članica Vijeća Europe koja je pozvana da pristupi Konvenciji 108 i njenom Dodatnom protokolu, nakon Urugvaja, Maroka, Mauricijusa, Senegala i Tunisa.

Strazbur, 17.06.2016. – Republika Mauricijus danas je postala druga neevropska država – nakon Urugvaja 2013.g. – koja je ratifikovala Konvenciju za zaštitu pojedinaca, sa osvrtom na automatsku obradu ličnih podataka, takođe poznatu kao „Konvencija 108“ i njen Dodatni protokol, ubrajajući se na taj način u ukupan broj od 49 država članica sporazuma. Više...



EU će zabraniti web stranicama detektiranje i uskraćivanje sadržaja korisnicima koji koriste ad blockere

Blokiranje oglasa izuzetno je popularno kod korisnika interneta, a sve zbog toga što sprječava oglašivače i izdavače da „bombardiraju“ prostor na kojem se nalazi sadržaj. Ali neki od njih dosjetili su se korisnicima s uključenim „ad blockerima“ onemogućiti pristup tom istom sadržaju, što bi Europska unija uskoro mogla proglasiti ilegalnim. Više...



Reforma zaštite podataka u EU

Nova EU pravila o zaštiti podataka kojima je cilj da se građani ponovo dobiju kontrolu nad svojim ličnim podacima i stvore visok i ujednačen nivo zaštite podataka diljem EU za digitalno doba, dobili su svoju konačnu potvrdu od članova Europskog parlamenta u četvrtak. Reforma takođe postavlja minimalne standarde o korištenju podataka za policijske i pravosudne svrhe. Više...



Šta je zaštita podataka?

Pojedinci, kao građani i potrošači moraju imati sredstva da ostvare svoje pravo na privatnost i zaštitu sebe i svojih podataka od zloupotrebe. To je posebno slučaj kada su u pitanju naši lični podaci. Zaštita podataka je očuvanje našeg osnovnog prava na privatnost, koje je sadržano u međunarodnim i regionalnim zakonima i konvencijama. Više...



Sporazum „Umbrella“ o zaštiti podataka između EU i SAD-a

Sporazum „Umbrella" o zaštiti podataka između EU i SAD-a na mjesto stavlja sveobuhvatan okvir za zaštitu podataka na visokom nivou za policijsku saradnju između EU i SAD-a. Sporazum obuhvata sve lične podatke (na primjer: imena, adrese, kaznene evidencije) razmijenjene između EU i SAD-a u svrhu prevencije, otkrivanja, istrage i procesuiranja krivičnih djela, uključujući i terorizam. Više...



Šta trebate znati o posljednjim izmjenama regulative o zaštiti podataka

Zakon o zaštiti ličnih podataka iz 1998. godine donesen je kako bi britanski zakon bio u skladu s EU Direktivom o zaštiti podataka iz 1995. Od tada, stepen po kojem je tehnologija napredovala je astronomska, što je rezultiralo valu inovativnih načina na koje firme mogu komercijalno iskorištavati lične podatke. Više...



Republika San Marino ratificirala Konvenciju 108
Mauritius pristupa Konvenciji 108

Stalni predstavnik Republike San Marino u Vijeću Europe položio je 28. maja 2015. instrument ratifikacije Konvencije za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku zaštitu ličnih podataka (ETS 108). Kada je u pitanju Republika San Marino, Konvencija stupa na snagu 1. septembra 2015.
Takođe je potvrđeno da će se, u odsustvu prigovora, poziv za Republiku Mauricijus da pristupi Konvenciji 108 i njenom dodatnom Protokolu smatrati usvojenim od 27. maja 2015.



Genetičko testiranje iz zdravstvenih razloga

Genetičko testiranje iz zdravstvenih razloga Svi smo od naših roditelja naslijedili jedinstvenu kombinaciju gena. Ta originalna genska građa zajedno s utjecajem okoliša tijekom života objašnjavaju razlike između dvije osobe u izgledu, osjetljivosti na određene tipove liječenja, sklonosti bolesti itd. Više...



Vodič za Cloud Computing

CLOUD COMPUTING KAKO ZAŠTITITI SVOJE PODATKE BEZ ISKAKANJA IZ KONCEPTA „CLOUDA“ Poduzetnici, kao i javna tijela koja gledaju unaprijed ulažu sve napore da pruže bolje i jeftinije usluge za korisnike i građane. IT tehnologija, a posebno cloud computing, omogućava primjenu inovativnih rješenja za obradu širokog obima aktivnosti učinkovito i relativno jeftino. Međutim, ova tehnologija također podrazumijeva kritične tačke i rizike za privatnost koje treba uzeti u obzir. Više...



Republika San Marino potpisala Konvenciju 108

Republika San Marino 02.03.2015. potpisala je Konvenciju za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka (CETS 108). San Marino je postala 47. i, samim tim, posljednja zemlja članica Vijeća Evrope koja je potpisala Konvenciju 108. Ispred Republike San Marina, Konvenciju 108 potpisao je Guido Bellatti Ceccoli, stalni predstavnik Republike San Marina pri Vijeću Evrope.


Dan sigurnijeg Interneta, 10. februar

Na inicijativu Evropske komisije u saradnji sa Udruženjem povezivanja Evrope (Connecting Europe Facility CEF), koje finansira Centre sigurnijeg Interneta u zemljama članicama, te uz podršku međunarodne organizacije Insafe, 10. februara 2015. Dan sigurnijeg Interneta (Safer Internet Day), obilježilo je preko 100 zemalja diljem svijeta. Ovaj dan predstavlja priliku da se sudjeluje u aktivnostima koje će učiniti Internet sigurnijim i boljim mjestom za našu djecu i mlade. Više...



Zaštita privatnosti na radnom mjestu. Vodič za zaposlene

„Zaštita privatnosti na radnom mjestu. Vodič za zaposlene“ pripremljen je kao rezultat međunarodne saradnje između evropskih organa za zaštitu podataka iz Poljske, Češke, Hrvatske i Bugarske. Ove smjernice razvijene su kao rezultat partnerskog projekta Leonardo da Vinči „Podizanje svijesti o pitanjima zaštite podataka među zaposlenim koji rade u EU“ (2012-1-PL1-LEO04-28097 1). Projekat je finansiran uz podršku Evropske Komisije u okviru Programa za doživotno učenje. Srž ideje ove publikacije je da se osposobe fizička lica na radnom tržištu sa neophodnim znanjem koje im omogućava zaštitu njihovih ličnih podataka i privatnosti u radnim odnosima. Iz tog razloga zemlje učesnice ovog partnerskog programa pokušale su uporediti različite prakse implementirane u njihovim zemljama partnerima i pronaći opšta pravila koja bi bila zajednička za većinu EU zemalja u polju zaštite podataka, sa tačke gledišta fizičkog lica koje traži posao ili je zaposleno u jednoj od EU zemalja.
Ovaj Vodič je koristan referentni materijal i dobar primjer efikasne saradnje između organa za zaštitu podataka. Vodič...



Predstavnik u EU Parlamentu upozorava na odgodu Pravila o zaštiti podataka do 2016.

Uz ozbiljne preostale razlike između Evropskog parlamenta i 28 zemalja članica, i dalje ostaje sumnja oko toga da li nova EU Uredba o zaštiti podataka (Data Protection Regulation DPR) može biti dogovorena prije kraja godine, reporter Parlamenta jučer upozorava (07. januar). Više...



Hakeri mogu iskoristiti besplatne mobilne aplikacije za krađu podataka, studija pokazuje

Hakeri mogu pristupiti privatnim podacima iskorištavanjem propusta, najčešće u besplatnim mobilnim aplikacijama, prema istraživanju konsultantske sigurnosne firme MWR InfoSecurity. Više...

Presuda Europskog suda pravde – slučaj Google Spain, Pravo na zaborav

Presuda Europskog suda pravde u okviru spora između Google Spain SL i Google Inc. na jednoj strani, te španske Agencije za zaštitu podataka (Agencia Española de Protección de Datos) i M. Costeje Gonzáleza na drugoj  strani, povodom Odluke Agencije kojom se usvaja žalba M. Costeja Gonzáleza protiv Google-a, te koja nalaže kompaniji Google Inc. brisanje ličnih podataka iz svog indeksa ličnih podataka koji se odnose na M. Costeju Gonzáleza i sprječavanje pristupanja tim podacima u budućnosti. Više...



Giovanni Butarelli i Wojciech Wiewiorowski novi predsjednik i zamjenik Evropskog povjerenika za zaštitu podataka (EDPS)

Čekanje je završeno:  preko deset mjeseci trebalo je evropskim institucijama, da se dogovore  oko novog povjerenika za zaštitu podataka i njegovog zamjenika. Iako je formalno odobravanje još u toku, kockice su konačno bačene. Više...



Da li „pravo na brisanje“ predstavlja veću prijetnju od „prava na zaborav“?

Implikacije „prava na zaborav“ postaju jasnije, ali novi propisi o zaštiti podataka mogli bi se pokazati dalekosežnijim

31.07.2014. 

Dva mjeseca nakon što je Europski sud pravde presudio da je po zakonu EU Google obrađivač podataka, počele su se javljati praktične posljedice​​. Rezultati pretraživanja od prošle sedmice, koji se odnose na šest članaka u Guardianu su izbrisani, a zatim vraćeni iz europskih Google domena.

Presuda jasno predstavlja prijetnju za širenje vijesti u Europi, ako ne i slobodu izražavanja, no prema dr. Fred Logue, irskom odvjetniku specijaliziranom za intelektualno vlasništvo prava i tehnologija, potencijalni učinak predstojećih Općih propisa o zaštiti podataka mogao bi biti „mnogo dalekosežniji".

„Nije se (zapravo) uspostavilo novo pravo, samo se tumači obim postojećeg prava. Mislim da ljudi koji koriste izraz „pravo na zaborav“ u to pokušavaju da uklope mnogo jače pravo predloženo Općim propisima zaštite podataka."

Usvojen od strane Europskog parlamenta u martu, propis je trenutno u proceduri Vijeća Europe. Njime treba uskladiti i ažurirati postojeći režim europske zaštite podataka, a početkom 2015 isti treba da postane zakon. Međutim, iako pozdravlja takvu reformu, dr. Logue vjeruje da, ovako kako je trenutno izrađena, „može biti vrlo opasna".

"Novi članci 17. i 19. osiguravaju brisanje ako je primjenjiv jedan od četiri osnova, osim ako se ne primjenjuje iznimka. Kodifikacija osnove je nova i vrlo široka, [ali] u odnosu između kontrolora podataka i treće osobe propis zaista odstupa od postojeće direktive. Prema predloženom članu 17. (2) kontrolor je dužan obavijestiti treću stranu koja obrađuje takve podatke da je podnesen zahtjev za brisanje, a ako je kontrolor ovlastio treću stranku da objavi ​​takve lične podatke, kontrolor je odgovoran ", kaže Logue.

„Meni ovo izgleda kao sredstvo dizajnirano da se osigura da se lični podaci naširoko brišu s Interneta ako su obuhvaćeni članom 17. Naime, Europski parlament je razvodnio prijedlog Komisije za ovu klauzulu."

Vjerojatno je da će presuda Europskog suda pravde imati ekonomskog utjecaja na niz kompanija, sugeriše Logue.

„Stav 28. odnosi se na 'automatsko, konstantno i sistematsko traženje informacija', tako da su kompanije koje prikupljaju i objedinjuju podatke i prodaju neku vrstu informacija dobivenih od toga, u opasnosti. To je ono što Google radi, prikuplja podatke i prodaje oglasni prostor temeljen na rezultatima pretraživanja. Bio bih vrlo iznenađen ako presuda ne bude imala utjecaja na Twitter i druge."

Logue, kaže da, pošto je Sud presudio da čak tamo gdje postoji šteta prema ekonomskom interesu kompanije, ona opet mora biti usklađena, postoji vjerojatnost da će troškovi biti uključeni, a mnoge tvrtke će morati uzeti pravni savjet kao što je to Google učinio.

Ali Paul Nemitz, direktor za temeljna prava i građanstvo Unije u Općoj direkciji za pravosuđe pri Europskoj komisiji - dio pravosuđa koje će nadzirati provedbu zakonodavstva -  ne slaže se s takvom ocjenom.

„Pravo brisanja' ne predstavlja prijetnju za slobodu izražavanja u Europi. Pravična ravnoteža treba se tražiti između legitimnih interesa korisnika Interneta i temeljnih prava nosioca podataka, posebno pravo na privatnost i pravo na lične podatke. To može ovisiti o prirodi predmetne informacije i njene osjetljivosti za privatni život građanina, te o interesu javnosti u vezi sa posjedovanjem te informacije. Pronalaženje prave ravnoteže upravo je duh tekuće reforme zaštite podataka EU: osnaživanje građana da upravljaju svojim ličnim podacima, dok izričito štite slobodu izražavanja i medija".

Iz šire ekonomske perspektive, Nemitz takođe smatra da će se reforma zaštite podataka pokazati kao „blagodat, a ne teret", posebno u kontekstu pojačane javne svijesti o Internet privatnosti.

„Privatnost je postala konkurentna tačka razlikovanja, a oni koji igraju po pravilima nagrađeni su sa više korisnika i više klikova," tvrdi Nemitz.

Logue se ovdje slaže, i kaže da su i presuda i propis logični koraci u tome kako oglašavanje i marketing treba regulirati na Internetu.

„Ljudi zapravo ne znaju kako se njihove informacije koriste u marketinške svrhe. Svi poslovi moraju djelovati u okviru određenih ograničenja, od kojih mnogi potiču inovacije. Pogledajte DuckDuckGo."

On, također, nije zabrinut da li Internet divovi poput Googlea i Twittera imaju mogućnosti apsorbiranja tereta tih troškova, dok će za manje kompanije Radna skupina Člana 29. uskoro napraviti smjernice o usklađenosti.

„To je posao u razvoju. Ne mislim da će bilo ko postati primjer," kaže on.

Logue, međutim, ostaje prestrašen ekonomskim i političkim implikacijama propisa slobode izražavanja „Tu je i 'pravo da zna', koje spada pod slobodu izražavanja u Povelji o temeljnim pravima Europske konvencije," ističe Logue. „Ovdje je veći rizik u potenciranju veće privatnosti i tajnosti. Savremene ekonomije bolje rade tamo gdje ima transparentnosti i odgovornosti. Ako ih novi propis umanji, onda bi to bila realna opasnost za ekonomiju."

Preuzeto sa: http://www.theguardian.com/media-network/media-network-blog/2014/jul/10/right-forgotten-google-data-protection

Evropa: Google i Facebook moraju poštivati zakone o zaštiti podataka
Presuda dolazi godinu dana nakon prve objave njuškanja NSA

Autor: Carly Page
Pet 06.06.2014.



EVROPSKA KOMISIJA (EK) odredila je da neevropske firme, kao što je Google i Facebook, moraju poštivati zakone o zaštiti podataka Evropske unije (EU).

Dekret koji je došao iz Brisela u petak pokazuje zatezanje EU zakona o privatnosti skoro tačno godinu dana nakon što je Edward Snowden otkrio NSA nadziranja. To znači da će Internet firme – uključujući one kao Google, Facebook i Twitter – morati poštovati EU pravila o podacima ako posluju u Evropi.

Međutim, dok je Evropska komisija upozorila Internet firme da se moraju pridržavati istih propisa nametnutih evropskim tvrtkama, tek se treba objaviti kako to planiraju provesti. Google i Facebook će tek dati svoj komentar.

U presudi, EU povjerenik pravosuđa Viviane Reding rekla je, "Jednostavnim riječima: EU zakoni o zaštiti podataka će se primjenjivati na neevropske tvrtke ako posluju na našoj teritoriji – jedinstveno evropsko tržište“.

"Ovo bi moglo djelovati kao očigledno. No, dopustite mi da vam kažem: daleko od toga. Ovo je bila jedna od najvažnijih spornih tačaka kada sam predstavila reformu zaštite podataka u januaru 2012. A firme i dan danas tvrde drugačije uzimajući predmete na sudove.“

Ova presuda je pravovremena, pošto je donesena isti dan kada je Vodafone otkrio da Vlada može slušati telefonske pozive građana i pratiti njihove lokacije kroz tajne kablove, direktno povezane sa mrežama konkurenata.

Osvrnuvši se na objavu, EU povjerenik pravosuđa Viviane Reding rekla je, „Sve ove stvari pokazuju koliko je važno imati jasno utvrđenu zaštitu podataka.“
EU stavlja završne detalje na novi paket zaštite podataka koji se očekuje da će biti dovršen do kraja ove godine, a dolazi samo nekoliko sedmica nakon presude da Google građanima mora omogućiti „pravo na zaborav“.

Do sada, Google je preplavljen sa više od 40.000 pisanih zahtjeva.

Preuzeto sa: http://www.theinquirer.net/inquirer/news/2348809/europe-google-and-facebook-must-abide-by-data-protection-laws?



Želite ukloniti svoje lične rezultate pretraživanja sa Google-a? Evo kako obrazac zahtjeva funkcionira

02.06.2014.
Izvor: http://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2014/05/30/want-to-remove-your-personal-search-results-from-google-heres-how-the-request-form-works/

Prije dvije sedmice, najviši europski sud presudio je da građani Europske unije imaju "pravo na zaborav" - drugim, manje poetskim riječima, pravo zatražiti da tražilice poput Google-a uklone manje laskave ili klevetničke rezultate pretraživanja na zahtjev pojedinca.

Presuda je bila šok, posebno za industriju tražilica, kojima je sada predan nezgodan (i nezgrapan) logistički zadatak ocjenjivanja i obrađivanja neizrecivog broja zahtjeva. Google je u petak otkrio kako to planira učiniti: kroz (sumnjivo dobro skriven!) Obrazac zahtjeva na svojoj pravnoj stranici, gdje podnositelji zahtjeva mogu dostaviti lične podatke, uvredljive linkove i opravdanja za zahtjev.

Osnovica obrasca sastoji se od dijela za URL-uklanjanje, koji izgleda ovako:

 

Zanimljivo, Google takođe zahtijeva da podnositelji podnesu fotografiju vozačke dozvole ili nacionalnih ličnih iskaznica kako bi potvrdili identitet; Kompanija "često prima lažne zahtjeve za uklanjanje od lažno predstavljenih lica, koji pokušavaju naškoditi konkurentima ili nastoje nepravilno suzbiti pravne informacije," objašnjava Google.

Podnositelji takođe trebaju odabrati "državu čiji zakon se primjenjuje na vaš zahtjev", vjerojatno kako bi se utvrdilo koja Google domena će ukloniti rezultat. Google je rekao, na razočarenje nekih aktivista za privatnost, da ako, na primjer, njemački državljanin traži da se ukloni link, link će biti uklonjen sa Google.de - ali ne sa Google.com, Google.fr, ili bilo koje druge domene  tražilice.

Samo to jamči da će tzv. "pravo na zaborav" biti, dobro ... nepotpuno. To takođe osigurava da su zahtjevi ograničeni na stanovnike EU. Amerikanci koji kliknu kroz razne opcije privatnosti na Google-ovoj pravnoj stranici, ipak će dobiti ovu poruku:

Google.com je američka stranica regulirana američkim zakonom. Google nudi pristup javno dostupnim web stranicama, ali ne kontrolira sadržaj bilo koje od milijarde stranica koje su trenutno u indeksu. S obzirom na tu činjenicu, a prema članu 230. (c) Zakona o pristojnoj komunikaciji, Google ne uklanja navodno klevetnički materijal iz naših rezultata pretraživanja. Morat ćete raditi direktno sa webmasterom predmetne stranice da biste ove informacije uklonili ili promijenili.

Datum: 14.5.2014.

Google mora ukloniti linkove na lične informacije na osnovu zahtjeva, presuđuje Evropski sud
Google je razočaran ovom iznenađujućom presudom

Google je izgubio slučaj na Evropskom sudu koji ga primorava da, ukoliko to zahtijeva neki pojedinac, iz svojih rezultata pretraživanja ukloni lične informacije koji se čuvaju na veb sajtovima trećih strana. Predmetnim slučajem, koji je i svojevrsna provjera prava građana da „budu zaboravljeni“, smatra se da je Evropski sud pravde presudio da je Google odgovoran za sadržaj na svojim serverima i da veliki pretraživač mora izmijeniti neke rezultate pretrage kada prikazuju zastarjele ili irelevantne informacije koje se čuvaju kod trećih strana. To je iznenađujuća odluka koja bi mogla imati ozbiljne posljedice na funkcionisanje Google-a i drugih pretraživača u Evropi.

Rješenje je uslijedilo nakon slučaja u Španiji gdje je stanovnik zamolio Google da obriše informacije u vezi sa kućom koja je bila na aukciji zbog njegovog neplaćanja poreza. To je bio jedan od brojnih slučajeva u Španiji u kojima se od Google-a traži da ukloni sadržaj, što je kompanija odbila, prepuštajući slučaj Evropskom sudu pravde. Prema odluci Suda, Google je, pod određenim okolnostima, „obavezan da ukloni linkove na veb stranice“. „Ukoliko, nakon pretrage, izvršene na osnovu imena lica, lista rezultata prikazuje link na veb stranicu koja sadrži informacije o predmetnom licu, taj nosilac podataka može pristupiti operatoru direktno.“ Google nema jednostavan način kako bi članovi javnosti zahtijevali uklanjanje podataka, pa sudska odluka može podstaći proces promjene u tom smislu.

U izjavi za „The Verge“ Google kaže „ovo je razočaravajuća odluka za pretraživače i Internet izdavače, uopšte.“ Konačna odluka je u suprotnosti sa prošlogodišnjom izjavom Pravobranilaštva pri Evropskom sudu pravde, u kojoj se navodi da Google ne bi trebalo da briše osjetljive informacije iz svojih rezultata pretrage. „Veoma smo iznenađeni da se odluka Suda tako drastično razlikuje od mišljenja Pravobranilaštva i upozorenjima i posljedicama koje se navode,“ kaže portparol Google-a. Kompaniji je sada potrebno „neko vrijeme da analizira  implikacije.“

Vijest preuzeta sa: http://www.theverge.com/2014/5/13/5712760/eu-court-ruling-google-must-remove-personal-material-links

Više od 575 miliona zapisa podataka izgubljeno ili ukradeno u 2013.

Autor: Information Daily
Objavljeno: Petak, 21.02. 2014.

Širom svijeta preko 575 miliona zapisa podataka je izgubljeno ili ukradeno u 2013. godini, uključujući preko 1.6 miliona podataka Velike Britanije.

Safenet, specijalisti u zaštiti podataka, pokrenuli su novu web stranicu koja je u stanju da katalogizuje povrede podataka kada se dese.

Rane analize ukazuju da je u 2013., samo u Velikoj Britaniji, 1.699.821 podataka izgubljeno ili ukradeno.

Centralizovana globalna baza podataka povreda i težine povreda podataka sa više dimenzija došla je u upotrebu.
 
Utvrđeno je da je najgora industrija prema broju gubitaka i povreda podataka zdravstvo, sa 31% povreda podataka i 2% izgubljenih ili ukradenih podataka.
 
Vlada je sljedeća sa 17% povreda podataka i 10% izgubljenih ili ukradenih podataka. Konačno, industrije finansijskih usluga imale su 15% povreda podataka, sa samo 1% izgubljenih ili ukradenih podataka.

Zastrašujuće je, da kada je došlo do povrede podataka u vladi, došlo je do prosječnog gubitka od 630.000 zapisa po povredi.

Međutim, trgovci su izgubili prosječno 6.6 miliona podataka po povredi (kršenju), u odnosu na 112.000 zapisa u sektoru finansijskih usluga, te 49.000 zapisa po kršenju u zdravstvu.

Brojke iz prošle godine pokazuju da je 57% povreda (kršenja) podataka bilo zlonamjerno. Slučajni gubici iznose 27%, sa zlonamjernim insajderima koji čine 13% povreda podataka.

U prosjeku, 18 zapisa podataka je ukradeno ili izgubljeno svake sekunde.

Predstavnički dom Kongresa odobrio CISPA-u, privatnosti na internetu dolazi kraj

Autor/izvor: SEEbiz
Preuzeto sa: http://www.seebiz.eu/predstavnicki-dom-kongresa-odobrio-cispa-u-privatnosti-na-internetu-dolazi-kraj/ar-62294/

NEW YORK - Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao ovaj prijedlog zakona kojeg još mora potvrditi Senat i potpisati Barack Obama da bi CISPA i službeno postala zakonom.

CISPA (Cyber Intelligence Sharing and Protection Act) je zakon za zaštitu od cyber terorizma i drugih oblika cyber napada, no ona će omogućiti privatnim kompanijama da s drugim korporacijama i američkom vladom dijeli lične podatke svojih korisnika – čak i u slučajevima u kojima su se te kompanije ugovorom obavezale da to neće raditi.

Dakle, CISPA bi bila iznad svih ostalih zakona te bi kompanije koje su se ugovorom obavezale da neće dijeliti privatne podatke svojih korisnika (poput npr. e-mailova i drugih privatnih informacija), biti oslobođene odgovornosti i potencijalnih civilnih tužbi zbog kršenja tih ugovora.

Zanimljivo je da je jedan delegat Kongresa kao jedan od argumenata zbog kojih bi trebali izglasati CISPA-u spomenuo i nedavni teroristički napad u Bostonu – Mike McCaul rekao je kako su u tom napadu upotrebljene prave bombe, a kada je u pitanju cyber prostor to su digitalne bombe i upravo zbog toga 'ovaj zakon treba donijeti po hitnom postupku'.

McCaul je dodao da, kada digitalne bombe napadnu SAD, to će biti krivnja Kongresa koji nije na vrijeme izglasao ovaj zakon s kojim bi trebali spriječiti cyber napade na američku infrastrukturu i institucije.

Kao i prošle godine, organizacije za zaštitu privatnosti smatraju ovaj zakon napadom na privatnost korisnika jer će njegovim donošenjem privatne korporacije i vlada imati pristup svim ličnim i privatnim podacima korisnika koje će moći međusobno razmjenjivati.

Organizacija Electronic Frontier Foundation (EFF) tražila je da se u ovaj zakon ubaci i amandman prema kojem će privatne kompanije s korisnicima moći sastavljati pravno primjenjive ugovore o privatnosti, no u Predstavničkom domu uopšte nisu glasali o njihovom amandmanu.

 

Google lansira alat da pomogne korisnicima planiranje digitalnog života nakon smrti
Autor: Charles Arthur
The Guardian
Preuzeto sa: http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/12/google-inactive-account-manager-digital-death

Google je omogućio novu uslugu da bi ljudi mogli kontrolisati što se događa s njihovom e-poštom, online fotografijama i blog postovima spremljenim na svojim računima, kako zabrinutost raste nad onim što se događa sa korisničkim "digitalnim životom" kada preminu.
Usluga nazvana Neaktivni Menadžer Računa - gdje Googleov Andreas Tuerk prihvaća da nije "veliko ime" - će omogućiti korisnicima da odluče hoće li ga pokrenuti ako se nisu prijavljivali tri, šest, devet ili 12 mjeseci, i onda ili izbrisati svoje podatke ili, poslati sve ili odabrane elemente,  imenovanoj osobi po svom izboru.
Ovaj potez dolazi nakon što se pojavila sve veća zabrinutost oko problema s kojima se susreću familije koji su pokušavali pristupiti ili zatvoriti račune na web stranicama kao što su Facebook, nakon iznenadne smrti rođaka, a zbog kontroverze oko predloženog "prava da se zaboravi" koje Europska unija pokušava uvesti za digitalne informacije.
Googleova nova usluga pridružuje brojne ponude za obradu posljedice "digitalne smrti", a tipičan primjer je usluga kao što je Entrustet, koja dopušta ljudima da odluče koju poruku i pristup informacijama žele da vidi preživjela rodbina ili prijatelji nakon njihove smrti. Kako upotreba društvenih mreža postaje rasprostranjena i bitan prozor u živote ljudi i prijatelja, nedavno je bilo primjera rodbine pokojnih koji nisu mogli pristupiti računima pokojnih: familiji jednog vojnika je odbijen pristup njegovoj e-pošti od strane Yahoo-a i neke su familije morale tražiti sudske naloge za pristup Facebook računima pokojnih.
Glasnogovornik Facebooka rekao je da firma već nudi uslugu "memorisanja" gdje račun može biti otvoren, ali se neće koristiti za oglašavanje.
"Članovi uže familije mogu u potpunosti ukloniti račun - ali će biti potrebno da prilože dokaz o njihovom familijarnom statusu, osim dokaza o smrti," rekao je glasnogovornik Facebooka.
No, firma je uporna u tvrdnji da nije jednostavno dati pristup računima za rodbinu pokojnika. "Mi smo u mogućnosti da uzmemo u obzir zahtjeve za sadržaj računa umrle osobe samo od strane ovlaštenog predstavnika. Zahtjev za dobivanje sadržaja računa je dugotrajan proces i zahtijeva dobijanje sudskog naloga", kaže njihova smjernica.
Googleov sistem će raditi samo ako je postavljen